Dr. ekonomskih nauka: BiH se ne može zaduživati kao razvijene zemlje, fiskalno smo ranjivi

"Tema zaduženosti je aktuelna još od 2009. godine, od svjetske ekonomske krize, evropske dužničke krize. Knjiga je nastala kao rezultat mojeg višegodišnjeg istraživanja na temu zaduženosti i fiskalne održivosti. Ja sam doktorirala na temi dinamičke analize vanjske zaduženosti i fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine, ali samo pisanje je bilo s ciljem da ona obuhvati cjelokupan javni dug i da se to sagleda u kontekstu fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine s obzirom da su u ekonomskoj nauci ova dva pojma u nekoj neraskidivoj vezi jer u suštini fiskalna održivost podrazumijeva stabilnost javnog duga", navela je Hurić.

"Budžet FBiH nije razvojni"

Dotakli smo se i budžeta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine koji iznosi oko 8,9 milijardi KM. Vlada Federacije tvrdi da je to stabilizirajući budžet.

"U ocjeni budžeta naravno nije bitna samo visina budžeta. Prirodno je da je budžet rasta u odnosu na prethodnu godinu, sve ekonomske aktivnosti na neki način rastu. Njegova visina ne može dati neku kompletnu ocjenu. Prilikom ocjene budžeta najvažniji faktor je struktura budžeta. Budžet mora biti usmjeren u područja koja povećavaju razvoj, zaposlenost i ukupne investicije. Prema strukturi budžeta koju je javnost imala priliku da vidi, ne možemo reći da je to tako. Sama činjenica da je on u svom najvećem dijelu namijenjen za finansiranje tekuće potrošnje, onda on tada ni u kom slučaju ne može biti razvojni, stabilizirajući u smislu stabilizacije svih izazova s kojima se i Federacija i BiH nalazi. Znamo ono što izaziva posebnu pažnju javnosti je zaduženje planirano od 2,3 milijarde konvertibilnih maraka, od čega jedan dio ide na socijalna davanja, drugi dio se planira za pokriće postojećih dospjelih dugova. Jedna zamka u ekonomiji, ako se dug finansira dugom, to zaista može da ugrozi stabilnost javnih finansija. Nadamo se da će u narednom periodu doći do stabilizacije i da nećemo imati većih problema", istakla je.

Da li je realan grčki scenario za BiH na koji opozicija upozorava, pitali smo.

"Ja ne mogu komentirati politički kontekst ,ali po meni to nije realno jer pitanje problem koji smo imali sa Grčkom u periodu 2009. i 2010. je jedan problem koji je kulminirao baš u tom periodu. Grčka je godinama lažirala svoje javne podatke o vladnim finansijama prema Evropskoj uniji. Postala je svojevremeno simbol evropske sramote. Nije bila kažnjena od strane Evropske unije. Tada se govorilo o izlazku Grčke, kažnjena je od strane kreditora i tada je doživjela nagli pad, gubitak kreditnog rejtinga. Federacija, ni Bosna i Hercegovina ne možemo reći da ide ka tom scenariju jer mi do sada nismo imali nekih većih problema u svojoj fiskalnoj održivosti. U principu mi smo redovno izmirivali svoje dugove. Pojedinačnih slučajeva je bilo. Ne možemo reći da se može očekivati grčki scenarij, ali s jedne strane nije ni loše upozoravati. Nadamo se da naravno neće, treba dugo godina da se desi da zemlja ne može da otplaćuje svoj dug, da ima jedan kontinuitet u javnim finansijama. Mi do sada smo uredno izmirivali, kao što sam rekla, svoje obaveze. Posebno, tu ističem jednu činjenicu, zakonski mi prvo izmirujemo dugove, država prvo izmiruje sve dugove pa onda idu naknade za socijalna davanja itd", pojasnila je.

Ne zna se iznos javnog duga

Istakla je kako je problem što nemamo informacije o ukupnom javnom dugu jer iste Ministarstvo finansija i trezora BiH ne objavljuje posljednje dvije godine.

"Ti podaci koje imamo za 2024. je ukupan dug države javni, koji uključuje i vanjski i unutrašnji dug, je negdje 13,7 milijardi. Nemamo još uvijek podataka za 2025. godinu. Do sada su uvijek te informacije bile nekad u aprilu, ali trebali bismo bar imati podatke za prva dva kvartala ili evo za eventualno tri kvartala. Dakle u tom ukupnom dugu od 13 milijardi oko 9 milijardi je ukupan vanjski dug 9,2 milijardi, a oko 4,5 milijarde je unutrašnji dug. Kada je u pitanju struktura duga, tu je negdje pola-pola, 50-50% Federacija, 50% RS, što je onako izlazi malo iz konteksta ekonomske logike, ako uzmemo u obzir razvijenost entiteta i taj odnos u generisanju privrednih aktivnosti i u poreznim prihodima itd.", kazala je.

Naglasila je kako MMF uvijek u svom izvještaju navodi kao jednu prvih primjedbi za BiH to što budžeti u svom najvećem dijelu idu na tekuću potrošnju i traže da se javna potrošnja smanji.

"Kada pogledamo strukturu, ne možemo reći da je on razvojni, jer je mali dio budžetskih sredstava se koristi za kapitalne projekte i za investicije. Javni dug je danas sredstvo finansiranja koje koriste sve zemlje u svijetu. Znači, javni dug, nekadašnji tradicionalni pristup klasičara u ekonomskoj nauci imali su drugačije stavove prema javnom dugu. Danas je javni dug sredstvo koje koriste sve zemlje. Najvažnije je da se javni dug koristi u pravcu razvoja. Znači, javni dug je opravdan samo onda kada se koristi za razvoj. To je jedan od kompleksnih ekonomskih pojmova, ali istovremeno i vrlo jednostavan. Ukoliko se zaduženost usmjeri u ona područja koja će generisati ekonomski razvoj, on ima svoju svrhu i racionalnije", pojasnila je Hurić.

Krediti koje smo podigli, a ne koriste se

Istakla je kako su veliki problem i neangažovani krediti.

"Problem je što se na ta neangažovana kreditna sredstva plaćaju naknade, tzv. commitment fee, koji su u stvari obično fiksni trošak koji definišu kreditori. Većina međunarodnih kreditora definišu taj trošak i taj trošak je u principu nepotreban trošak države i to je po meni jedan od većih nonsensa strategije upravljanja javnim dugom jer nema nikakve pozitivne efekte na agregatnu ekonomsku aktivnost. Znači, vi praktično uzmete kredit i ne iskoristite ga, sredstva vam stoje i još za to plaćate neke naknade. . Znači, 40% sredstava vanjskog duga stoji neangažovano i to je zaista nešto što treba u narednom periodu spriječiti i definitivno jedan od većih problema strategije upravljanja javnim dugom", kazala je Hurić.

Najveći dio naših kredita su dugoročni krediti i oni, upozorava, imaju veće rizike, posebno ako su ugovoreni po promjenjivim kamatnim stopama. Naglašava kako hje BiH fiskalno ranjiva.

"Mi ekonomisti koristimo ovaj izraz fiskalna ranjivost koja je neka vrsta simboličnog naziva za neki prag održivosti, prag ranjivosti. A za nas se može reći da mi nismo prezaduženi, ali smo definitivno fiskalno ranjivi. Zato što mi smo mala otvorena ekonomija u razvoju, u tranziciji, kojanakon ratnih razaranja koja je pretrpjela, nije u potpunosti eliminisala sve strukturne izazove s kojima se godinama suočava. I dakle može se s pravom reći da smo mi izrazito fiskalno ranjiva zemlja posebno kada se posmatra u odnosu na neke druge zemlje. Zbog toga se tu javlja neka vrsta zamke kako su rekli profesori na mojoj promociji gdje se kaže da mi nismo fiskalno zaduženi, ne prelazimo granice fiskalnih kriterija koji su definisani. Prema tom pokazatelju mi jesmo u okvirima koji su daleko, dakle, ispod, mi nismo nikada ni došli blizu tih 60%, najviše što je bilo je bilo 40% neka 2016. U tom nekom periodu, prije korona krize, prije 2019. godine. Ali, kada posmatramo te druge pokazatelje, mi vidimo da smo mi zaista fiskalno ranjiviji i da mi ne možemo sebi dopustiti iznose zaduženosti koje imaju neke razvijene zemlje Evrope, koje su u stanju sa svim kapacitetima, fiskalnim kapacitetima institucija da lako amortizuju sve izazove i sve probleme koje imaju u fiskalnom upravljanju, u svojoj zaduženosti", smatra Hurić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad